Naziv:
MAZURKA
Tipologija:
Folklorno stvaralaštvo u području glazbe i plesa - ples
Mazurka
Opis:
Parovi plešu u trodijelnom ritmu poput valcera, ali s mnogo oskudnijim pokretima i s naglašenijim koracima. Od mjesta do mjesta pleše se u različitim stilovima. Verzija koju smo uspjeli rekonstruirati je ona iz mjesta Gradinje/Gradigne. Ples se razvija u četiri takta koji se ponavljaju dvaput. Plesači plešu zrcalno.
Lx korak u lijevu stranu
Dx korak u desnu stranu
Lx korak u lijevu stranu
Dx korak u desnu stranu
Lx korak u lijevu stranu. Tijelo se podiže na prste.
Lx spuštanje na cijelo stopalo
Dx korak u desnu stranu
Lx korak u lijevu stranu
Dx korak u desnu stranu
Lx korak u lijevu stranu
Dx korak u desnu stranu. Tijelo se podiže na prste
Dx spuštanje na cijelo stopalo
Lx korak u lijevu stranu
Dx korak u desnu stranu
Lx korak u lijevu stranu
Dx korak u desnu stranu
Lx korak u lijevu stranu. Tijelo se podiže na prste
Lx spuštanje na cijelo stopalo
Tijekom izvedbe plesači mogu plesati na licu mjesta prvih šest taktova, krećući se naprijed, nazad, lijevo, desno ili naprijed. U sedmom taktu čine puni okret ulijevo, a u osmom kako slijedi:
Lx korak u lijevu stranu sa savijanjem gornjeg dijela tijela ulijevo
Dx korak u desnu stranu s savijanjem gornjeg dijela tijela udesno.
Pauza
Nositelji tradicije:
Danas su nositelji gotovo isključivo učitelji i polaznici plesnih radionica te plesači rijetkih folklornih skupina koji još uvijek plešu mazurku na raznim nastupima
Današnje stanje
Budući da je mazurka jedan od onih plesova koji zahtijevaju najmanje poteškoća u izvedbi, oduvijek ju je karakterizirala zamjetna raznolikost invencija i improvizacija, od kojih su mnoge s vremenom postale dijelom koreografija drugih plesova. U Istri je u plesnom smislu gotovo nestala iz upotrebe. Ipak, glazba je u većoj mjeri sačuvana i često se koristi kao pratnja valceru. Iako marginalno, mazurka je također dio repertoara nekih folklornih skupina.
Povijesni podatci
Mazurka je nastala u Poljskoj, a njezini su počeci još iz 16. stoljeća. U ostatku Europe proširila se tijekom osamnaestog i devetnaestog stoljeća, najprije među srednjom klasom, a potom i šire. U Istri se plesala osobito u središnjem i u sjevernom dijelu. Budući da je riječ o području koje su istraživači u prošlosti slabije istraživali, rijetka svjedočanstva koja su sakupljena počevši od sedamdesetih godina uglavnom su rezultat razgovora s ljudima poodmakle dobi.
Bibliografija
DALLA VALLE M., PINNA G., TOMBESI R. - Strumenti musiche e balli tradizionali nel Veneto, Forni Ed., Sala Bolognese 1987.
IVANČAN I. (1963.) - Istarski narodni plesovi, INU (ZIF), Zagreb.
NORI N. (a cura di), Viaggio nella danza popolare in Italia. Itinerari di ricerca del Centro Nord, Palombi Editori, 2014.
RAMOVŠ M., Plesat me pelji, Ljubljana 1980.