KATALOGIZACIJA MATERIJALNE I NEMATERIJALNE KULTURNE BAŠTINE TALIJANSKE NACIONALNE ZAJEDNICE

SETEPASSI

Folklorno stvaralaštvo u području glazbe i plesa - ples

Naziv:

SETEPASSI

Tipologija:

Folklorno stvaralaštvo u području glazbe i plesa - ples

Setepassi

Opis:

Etnokoreutski, je to ples više parova raspoređenih u krug ili, ponekad, u nizove. Muškarac se nalazi s unutrašnje strane kruga. Plesači se drže poput kod novijih parovnih plesova te plešu zrcalno. Obrazac ovog plesa razvija se u dvije figure koje odgovaraju dvjema glazbenim frazama:

A

Sx bočni oslonac s lijeve strane

Dx spajanje s lijeve strane s pomakom težine udesno

Takt se ponavlja četiri puta s tom razlikom što u četvrtom taktu težina ostaje na lijevoj nozi.

Ples se nastavlja u drugom smjeru:

Dx bočni oslonac s desne strane

Sx spajanje s lijeve strane s pomakom težine k lijevoj nozi

Takt se ponavlja četiri puta s razlikom da u četvrtom taktu težina ostaje na desnoj nozi.

B

Figura B je praktički cotić
Dva koraka uz čekanje s laganim skokom ulijevo
Dva koraka uz čekanje s laganim skokom udesno
Krug od četiri koraka s laganim poskocima ulijevo

Ta temeljna shema omogućava varijacije. Iako koraci ostaju neizmijenjenim, mijenjaju se smjer kretanja ili varijante s odvojenim parovima.

Nositelji tradicije:

Osim Istre te članova raznih folklornih skupina, nositelji te vrste plesa su i pripadnici lokalnih zajednica, iako više ne prakticiraju javno taj ples.

Današnje stanje

Ovaj ples se rijetko pleše spontano, premda je prilično poznat. Njegova struktura ga može svrstati i u igru baziranu na plesu te se stoga podučava u školama i vrtićima. Često je dio repertoara raznih folklornih skupina.

Povijesni podatci

Ples je zapravo scottisch njemačkog porijekla (siebenschritt). U Francuskoj se zove scottish à sept pas. Broj sedam odgovara glazbenom obliku i nema nikakvo simboličko značenje, što mnogi misle. Prvi se put spominje oko 1830. u Pfalzu. Melodija je zabilježena u Berlinu i okolici krajem XVIII. stoljeća. Slični su oblici postojali i u drugim krajevima Europe. Neki tragovi melodije i ritma zabilježeni su u Italiji u 16. stoljeću te možda možemo ga povezivati sa plesom bergamasca iz 1569.

Bibliografija

DALLA VALLE M., PINNA G., TOMBESI R. - Strumenti musiche e balli tradizionali nel Veneto, Forni Ed., Sala Bolognese 1987.

IVANČAN I. (1963.) - Istarski narodni plesovi, INU (ZIF), Zagreb.

NORI N. (a cura di), Viaggio nella danza popolare in Italia. Itinerari di ricerca del Centro Nord, Palombi Editori, 2014.

RAMOVŠ M., Plesat me pelji, Ljubljana 1980.