KATALOGIZACIJA MATERIJALNE I NEMATERIJALNE KULTURNE BAŠTINE TALIJANSKE NACIONALNE ZAJEDNICE

GITARA-MANDOLINA-USNA HARMONIKA

Folklorno stvaralaštvo u području glazbe i plesa - instrumenti

Naziv:

GITARA-MANDOLINA-USNA HARMONIKA

Tipologija:

Folklorno stvaralaštvo u području glazbe i plesa - instrumenti

ArDeBoca

Danza

Opis:

Rjeđe zastupljeni instrumenti, ali još uvijek prisutni u tradiciji su gitara, mandolina i usna harmonika, poznata i kao spineta. Gitara se u prošlosti svirala kao pratnja violini, a posebno na Bujštini i kao pratnja viloti, narativnim pjesmama, ali i drugim raznim pjesmama. I danas je gitara instrument koji prati stornelle u Galižani. U urbanim i poluurbanim sredinama bila je pak uključena u sastave i mandolina. Ona se rijetko koristila izvan ovog ansambla. Treće glazbalo, usna harmonika, odnosno dijatonska spineta, u nekim je područjima imala istu ulogu kao dvostruka flauta, onu zabavnu. Rjeđe se koristila i kao pratnja plesu

Nositelji tradicije:

Osim gitarista iz Galižane, nositelji te tradicije su i razni svirači koji povremeno interpretiraju tradicijsku glazbu.

Današnje stanje

Pod utjecajem komercijalne glazbe, počevši od 1960-ih, gitara postaje vrlo popularna, a svirači gitare različitih žanrova uključuju se u razne orkestre u ulozi pratnje. Čak i glazbene skupine koje oživljavaju tradicijsku muziku gotovo uvijek imaju gitaru u svom sastavu. Mandolina je, uz rijetke slučajeve, i dalje dio specifičnih mandolinističkih sastava. Spineta i dalje ima ulogu  instrumenta za zabavu.

Povijesni podatci

Upotreba gitare dokumentirana je još u 17. stoljeću zajedno s violinom i frulom. Mandolina i spineta, međutim, rijetko su bile u središtu zanimanja istraživača

Bibliografija

BOLJUNČIĆ V., Narodna muzika talijanskog stanovništva Istre sakupljena u mestima Vodnjan, Galižana i Šišan, 1981. Seminarski rad, Filozofski fakultet u Ljubljani, Oddelek za etnologijo.

BRETON M. L’Illyrie et la Dalmatie, ou Moeurs, usages et costumes de leurs habitants et de ceux des contress voisines, traduit de l’alemand de M. le docteur Hacquet, par M.B., Paris 1815.

MARUŠIĆ D.  Piskaj, sona, Sopi, Pula: Castropola 1995.

PETRONIO P. Memorie sacre e profane dell’Istria, (uredio di G. Borri), Trieste 1968.

RADOLE G.  La musica a Capodistria, Trieste 1990.

RADOLE G. La musica a Rovigno, Trieste 1997.

STAREC R. (1990.) Strumenti e suonatori in Istria, Udine.

STAREC R. (1991.) Il repertorio etnomusicale istro-veneto. Catalogo delle registrazioni 1983.-1991., Istituto Regionale per la Cultura Istriana, Trieste.