Naziv:
PISPOLKA (pizpolka, spizpolka, špicpolka, manfrina - rijetko)
Tipologija:
Folklorno stvaralaštvo u području glazbe i plesa - ples
Opis:
Parni ples njemačkog podrijetla, u prošlosti je bio vrlo raširen u cijeloj Istri. Pispolka se plesala u različitim varijantama koje se međusobno nisu mnogo razlikovale. Gestualni dio donekle je kodificiran na cijelom poluotoku. Glazbeni motiv također se temelji na istom dvodijelnom melodijskom modulu. U nekim se varijantama drugi dio izvodi istom brzinom kao i prvi, u drugima znatno smanjenom brzinom.
Parovi su raspoređeni u krug ili u niz. Muškarac i žena nalaze se jedan nasuprot drugom te drže se kao kod današnjih plesnih parova. Ples se sastoji od dviju plesnih figura, svaka od 16 taktova.
A
Plesači plešu zrcalno s oscilacijama gornjeg dijela tijela.
1. Sx korak u lijevu stranu
Dx desna se primakne lijevoj
Sx korak u lijevu stranu
2. Dx korak u desnu stranu
Sx lijeva se primakne desnoj
Dx korak u desnu stranu
Shema uključuje četiri glazbena takta koji se ponavljaju četiri puta. Na kraju figure plesači se razdvoje.
B
Plesači plešu na isti način.
U prvom taktu udaljavaju se jedan od drugoga jednim korakom. U drugom izvode prijekorne geste desnom rukom. Treći takt je čekanje. U četvrtom izvode prijekorne geste lijevom rukom, a u petom desnom rukom. U šestom izvode prijekorne geste lijevom rukom. U sedmom i osmom taktu okrenu se oko svoje osi udesno. Shema se ponavlja dvaput. U šesnaestom taktu ponovno se uhvate kao na početku figure A.
Nositelji tradicije:
Ples je danas uglavnom postao baština raznih folklornih skupina, iako je znanje o njemu mnogo šire i među običnim ljudima.
Današnje stanje
Osim u folklornim skupinama, danas taj ples povremeno prakticiraju brojni plesači koji pohađaju plesne radionice, ali nekada to čine i na plesnim zabavama, na prijedlog svirača.
Povijesni podatci
Originalno spitzbuampolka je jedan od plesova sa gestama kao i dätscher, bregenzer, tätscher i druge. Ti plesovi potječu iz sredine 19. stoljeća i poznati su cijeloj Europi kao fingerl-polka ili fingeli-danza. U našoj regiji poznat je kao pispolka, špicpolka ili pritilica još od davnina.
Bibliografija
COSSAR R.M. - I balli del popolo istriano nei primi decenni del Novecento, u “Pagine istriane”, V (1955.), br. 1, str. 29-33.
DALLA VALLE M., PINNA G., TOMBESI R. - Strumenti musiche e balli tradizionali nel Veneto, Forni Ed., Sala Bolognese 1987.
IVANČAN I.,(1963.) - Istarski narodni plesovi, INU (ZIF), Zagreb.
STAREC R., (1990.) - Strumenti e suonatori in Istria, Udine.
STAREC R., (1991.) - Il repertorio etnomusicale istro-veneto. Catalogo delle registrazioni 1983.-1991., Istituto Regionale per la Cultura Istriana, Trieste
