Naziv:
SALTIN (polka vecia, šaltin)
Tipologija:
Folklorno stvaralaštvo u području glazbe i plesa - ples
Opis:
Parni ples binarnog ritma u prošlosti je bio vrlo raširen osobito u sjevernom dijelu Istre. Iako ima i čistih glazbenih motiva saltina, danas se pleše uz glazbu polke.
Plesači plešu zrcalno, a osnovne korake izvode cijelim stopalom.
takt 1
Sx korak u lijevo
Dx korak u desno
Sx korak u lijevo uz lagano savijanje u koljenu. Desno stopalo se podiže unatrag u položaj čekanja
takt. 2
Dx korak u desno
Sx korak u lijevo
Dx korak u desno uz lagano savijanje u koljenu. Lijevo stopalo se podiže unatrag u položaj čekanja.
Ples se odvija ponavljanjem osnovnog obrasca koji se može izvoditi na mjestu, pomicanjem naprijed ili okretanjem, po izboru para. Na kraju glazbenih fraza standardni koraci mogu postati naglašeniji. Varijanta plesa s čestim okomitim oscilacijama plesača naziva se saltin con la tremariola. (saltin uz trešenje).
Nositelji tradicije:
Saltin se, ne bez razloga, rijetko smatrao samostalnim plesom, već samo varijantom polke i stoga se plesao spontano. Upravo iz tog razloga teško je identificirati različite čuvare ove tradicije. Najbliži ovoj ulozi trenutno su, čini se, polaznici plesnih radionica koji kreiraju svjestan pristup prema toj vrsti plesa.
Današnje stanje
Ponegdje, na nekim lokacijama je prisutniji nego drugdje i danas ga plešu uglavnom osobe starije dobi. No, često se izvodi u raznim plesnim radionicama. Rijetko ulazi u repertoar folklornih skupina.
Povijesni podatci
Polka je ples vjerojatno češkog podrijetla, s početka 19. stoljeća. Nakon što je postala vrlo poznata, razvili su se njezini različiti popularni oblici, a jedan od njih je i saltin. Ne valja taj ples pomiješati s la polka a saltini ili polka saltata. Ime je svakako nastalo u talijanskom okruženju. Saltin ili šaltin je poznat, osim u Istri, i na dalmatinskim otocima.
Bibliografija
DALLA VALLE M., PINNA G., TOMBESI R. - Strumenti musiche e balli tradizionali nel Veneto, Forni Ed., Sala Bolognese 1987.
IVANČAN I.,(1963.) - Istarski narodni plesovi, INU (ZIF), Zagreb.
STAREC R., (1990.) - Strumenti e suonatori in Istria, Udine.
STAREC R., (1991.) - Il repertorio etnomusicale istro-veneto. Catalogo delle registrazioni 1983-1991, Istituto Regionale per la Cultura Istriana, Trieste.